11.2.17

Lo and Behold, Reveries of the Connected World

Tekst je originalno pročitan u emisiji Filmoskop na trećem radijskom  programu HRT-a. Dostupan je na linku: ovdea  ovde kao autor prenosim  u integralnom obliku i na hrvatskom standardu jezika. HRT  zadržava sva prava, kopiranje je zabranjeno, tekst je postavljen isključivo u neprofitne svrhe.

Što znamo o Werneru Herzogu? Da je jedan od najvećih još uvijek aktivnih filmaša, da ima jedinstvenu viziju, stil i stav, da je u stanju postaviti temu i metodično je razraditi i realizirati do kraja. Paralelno gradeći karijeru u dokumentarnom i igranom filmu, Herzog se susretao sa osuđenicima na smrt, amazonskim domorocima, grizlijima, izlagao se hladnoći Antarktike i Sibira, vrelini pustinje i vulkana, u prosjeku snimajući više od jednog uratka godišnje, artistički ispoliranog i tehnički savršenog. Također, znamo da je u privatnom životu, uvjetno rečeno, tehnofob koji ponosno ne koristi mobitel i provodi vrlo malo vremena na internetu. O tome govori u intervjuima, pod-tonovi variraju od filozofskih, preko sarkastičnih do bijesnih. Stoga se postavlja legitimno pitanje što Herzog, čovjek XX. stoljeća, uopće može reći o “Svemrežju” i općoj umreženosti publici XXI. stoljeća koja je rođena u takvom svijetu, u njemu je odrasla ili ga je makar prihvatila kao nužnost. Pogotovo ako se uzme u obzir da iza cijelog projekta stoji specijalizirana tvrtka za internet sigurnost, Netscout. Otkad to Herzog radi reklame?
Priča počinje kratkim filmom From One Second to the Next koji je slavni redatelj snimio za telekomunikacionu kompaniju AT&T, a bavi se sigurnošću telefoniranja i opasnostima koje mobiteli nose sa sobom – film je postao hit na Youtubeu i dio standardnog kurikuluma u američkim školama. Lo and Behold, Reveries of the Connected World započet je kao ideja Netscouta za web-seriju o različitim aspektima umreženosti i sa aspiracijama sličnim prethodniku. Herzog je imao druge planove, možda od samog početka, a najkasnije u fazi proučavanja teme i prikupljanja materijala. Rezultat je dokumentarni film koji sa filozofske distance nudi širok pogled na aktualnu temu, propituje prošlost, bilježi sadašnjost i teoretizira o budućnosti.
Strukturiran u deset poglavlja, sačinjen od standardnih elemenata poput razgovora sa sugovornicima u njihovoj “prirodnoj” okolici, rijetkih arhivskih snimaka i češće dosnimljenog materijala, “herzogovski” atraktivan i oku ugodan, Lo and Behold se može, potpuno krivo, doživjeti kao klasičan primjerak dokumentarnog filma po narudžbi. Kreće se od pionirskog povijesnog razdoblja, preko slavnih dana i eksplozije 90-ih godina, hvali se osnivača World Wide Weba Timothyja Berners-Leeja zato što svoj izum nije patentirao, nego ga je pustio čovječanstvu na slobodnu uporabu. Hvale se dostignuća interneta u znanstvenom istraživanju i obrazovanju, te internet kao mogući alat socijalne mobilnosti za one najbolje, a ne za privilegirane. Upozorava se na “troll” kulturu, zloupotrebe i ovisnost, jedno poglavlje je čak posvećeno zagađenju radio-valovima i ljudima koji su na to posebno osjetljivi. Govori se o privatnosti i kontroli, opresiji, anarhiji i špijunaži. Govore pisci protokola, stručnjaci za sigurnost i hakeri. Autor je prisutan kao narator i postavljač potpitanja, ne nameće se, premda umješno plasira svoj (ili nalogodavčev) stav.
Poznavaocima će, međutim, odmah biti jasno da je Lo and Behold Herzogovo djelo od početka do kraja, od uvodne glazbene teme, Wagnerove uvertire za Rajnsko zlato, i epskih naslova poglavlja, do Herzogovog držanja kao učesnika u debati koji propituje, provocira, pa čak i šokira stidljivije sugovornike poput osnivača Paypala, vlasnika Tesle i pionira svemirske kolonizacije Elona Muska. Čak je i ispitivanje potpune alternative modernim tehnologijama, poput spomenute komune ljudi osjetljivih na bilo koji oblik zračenja, tipično “herzogovsko”, s puno poštovanja, ali i s osjećajaem za apsurd, pošto je komuna nikla u dubokoj šumi oko istraživačke stanice za čiji je rad neophodno što manje radio-valova. Autor slično pristupa i u epizodi sa žrtvama internetskog nasilja, prikazujući obitelj pokojne djevojke i upražnjena mjesta u kući koja su njoj nešto značila. Logično, bit će u filmu i slabije razrađenih djelova. Haker će ispričati tek poneku anegdotu iz svoje karijere bez nekih daljih indikacija (rasprava o meta-podacima biva tek okrznuta), a liječeni ovisnici se jednostavno čine kao višak i stara, ispričana priča.
Međutim, Herzog je potpuno u svom elementu kada se dohvati filozofije umreženosti i što ta umreženost znači za dalji napredak znanosti i tehnike, ali i ljudske psihe. Zato za prvog sugovornika bira Leonarda Kleinrocka koji se gotovo pjesnički divi mirisu starih mašina preko kojih je poslana prva poruka preko interneta i koji žali zato što današnji internet ubija kritičko mišljenje, iako mu to nije bila namjena. Zato kontemplira o svemirskim istraživanjima i hoće li internet biti moguć i tamo. Zato postavlja pitanje što i kako poslije, jednom kada se tehnologija uruši, makar lokalno kao u slučaju uragana Sandy. Zato postavlja pitanje mogu li i u kojoj mjeri roboti dostići ljude, jer su šah i nogomet, pa i promet određene operacije koje se može isprogramirati, a život bez zadanih postavki, pa makar i na nivou insekta, nešto je sasvim drugo. Zato postavlja pitanje sanja li internet o internetu, odnosno postaje li sebe svestan organizam. Hoćemo li nakon treće, informatičke revolucije imati i četvrtu, onu koja uključuje umjetnu inteligenciju, i kakve su njene implikacije?
S tim pitanjima na umu, svakodnevne dileme s kojima se susrećemo postaju bespredmetne. Nemoguće je pitanje svesti na to je li internet dobar ili loš kada istovremeno utječe na živote ili ih čak uzima. Nemoguće je povući liniju razgraničenja između “organskog” i virtualnog umrežavanja. Herzog toj velikoj temi prilazi s iskrenim interesom, treniranom naivnošću potrebnom da se opazi fenomen, i intelektualno-filozofskim aparatom da ga se ispita. Stječe se dojam da Herzog u tom procesu sam uči i istovremeno nam prezentira nova saznanja. Lo and Behold možda nije film veći od života, kao neki drugi autorovi radovi, ali itekako otvara pitanja upravo o njemu - životu.